Odlučili ste naučiti strani jezik. I što sada? Odakle početi? Ispred vas su brojne mogućnosti – od tečajeva preko knjiga i aplikacija za samostalno učenje do chat grupa s izvornim govornicima. Kako znati koje je rješenje idealno upravo za vas?

1. Postavite si jasne i realistične ciljeve

Kada se odlučite na učenje stranog jezika, prvo što morate jest odrediti što želite postići i do kada. Razmislite o tome što vas motivira – zašto želite naučiti baš taj jezik, je li vam jezik potreban u poslovne svrhe ili učite jer vas upoznavanje novih jezika i kultura osobno ispunjava. Postavite si jasne ciljeve. Budite realistični. Ne možete očekivati da ćete naučiti tečno govoriti jezik u svega nekoliko mjeseci. Radije postavite manje ali realnije ciljeve. To može biti nešto poput „želim pisati poslovne mailove na stranom jeziku“ ili „želim voditi jednostavne razgovore u restoranu, trgovini i slično“. Ako si postavite nerealne ciljeve, veće su šanse da će oni ostati neispunjeni, a vi razočarani. Upravo zato, planirajte vaše učenje realistično. Postavite više malih ciljeva za koje znate da ćete ih ispuniti i koji će vas dodatno motivirati na daljnje učenje.

2. Čitajte i učite iz konteksta

Bez obzira za koju se metodu učenja odlučili, nemojte upasti u zamku učenja jezika poput matematike. Svaki jezik ima svoja pravila ali ona imaju smisla tek kad ih primijenite u stvarnim situacijama. Okružite se autentičnim materijalima. Izbjegavajte pamćenje dugih popisa vokabulara i gramatičkih struktura bez konteksta. Čitajte, gledajte filmove bez titlova, slušajte glazbu, koristite svaku priliku za razgovor s izvornim govornicima. Prva knjiga koju pročitate na stranom jeziku bit će nešto čega ćete se sjećati cijeli život. To je uspjeh na koji ćete biti posebno ponosni.

3. Ne obazirite se na predrasude

Čuli ste za uzrečicu „Age is just a number“? To je točno. Nikada nije kasno da se prihvatite učenja stranog jezika. Istina jest da djeca i odrasli usvajaju strani jezik na drugačiji način ali to ne znači da u starijoj dobi ne možete naučiti jezik. Naravno da možete, a osim komuniciranja na stranom jeziku, učenje rezultira i brojnim drugim prednostima poput vježbanja pamćenja i kognitivnih sposobnosti, povećanja koncentracije i fokusa, te vježbanja multitaskinga. Postoje čak i istraživanja čiji rezultati pokazuju da učenje stranih jezika utječe na rast mozga te odgađa simptome Alzhimerove bolesti do pet godina. Dakle, nikada nije prekasno. Dapače, možda je to upravo ono što ste trebali.

4. Ponovite materinski jezik

Nitko od nas ne razmišlja posebno o materinskom jeziku. To nam znanje dolazi prirodno. Ipak, to ne znači da znamo kako naš materinski jezik funkcionira. Većina govornika nije svjesna gramatičkih struktura i neće znati objasniti zašto je nešto u njihovom jeziku baš tako kako jest. Neki stručnjaci vjeruju da ne možete značajno napredovati u stranom jeziku dok ne razumijete vlastiti. Mi nismo skloni tako drastičnom razmišljanju ali poznavanje struktura i načina funkcioniranja materinskoga jezika svakako će pomoći u savladavanju stranog jezika.

5. Otputujte

Naravno, dobro je putovati bilo gdje ali u slučaju učenja stranog jezika idealno bi bilo otputovati u zemlju gdje se taj jezik govori. Putovanje i boravak u stranoj zemlji idealno nadopunjava ono što ste usvojili u učionici. Knjige i učionica izvrsna su priprema ali zaista ne postoji bolja vježba od stvarnih životnih situacija. Tek kada uđete u stvarni kontekst jezika koji učite, možete shvatiti kako on i kultura u kojoj se koristi zaista funkcioniraju.

Riječima profesora i stručnjaka iz Jezičnog centra Sintagma: „Postavite realistične i jasne ciljeve. Ostvarivanje jednog po jednog cilja motivirat će vas za daljnje učenje. Stalno se podsjećajte zašto učite, usredotočite se na svoj cilj. Pokušajte samovrednovati svoj napredak i najvažnije od svega, pohvalite sami sebe jer ipak je ulaganje u sebe i svoje znanje najbolja investicija koju možete napraviti.“

Odlučili ste da je pravo vrijeme da se uhvatite u koštac s engleskim jezikom? Selite i želite savladati njemački? Španjolski vam oduvijek zvuči izvrsno i čvrsto ste odlučili da ćete i sami tako zvučati? Vaša je tvrtka potpisala ugovor s Rusima i želite ovladati ruskim kako biste impresionirali svog šefa? U redu, odluka je pala. Krećete u avanturu učenja stranog jezika… I to je upravo ono što vas čeka – avantura s bezbroj faza, stanja i emocija! Pa krenimo redom…

PRVA FAZA: Uzbuđenje

Izabrali ste školu stranih jezika i tečaj, kupili knjige, bilježnicu i pernicu… baš kao u osnovnoj školi! Ne, još bolje. Nabavili ste sve moguće knjige i filmove na stranom jeziku koji želite naučiti. Čak ste pronašli i onog jednog izvornog govornika u svome gradu i razbacivali se s deset riječi koje ste već, poprilično jednostavno, usvojili. Uzbuđeni ste! Ovo je nešto potpuno novo i zabavno! Znate da ćete početi govoriti ciljani jezik u tren oka! Jedino što ne znate jest zašto se davno niste odlučili na ovaj korak.

DRUGA FAZA: Preispitivanje

Preživjeli ste prvih desetak sati nastave (ne znate ni sami kako)! „Dobar dan, kako ste?“ je davno iza vas. Sada slušate o konjugacijama, deklinacijama, nastavcima, pomoćnim glagolima, pridjevima i prilozima. Shvaćate vi to sve, ali istovremeno… ne shvaćate. Sada se zaista ponovno osjećate kao prvašić. Prije svake izgovorene rečenice bombardirate sami sebe mislima poput: „Je li ovo dobro? Trebam li okrenut redoslijed riječi? Koje vrijeme moram upotrijebiti? Kako se ono kaže…?“ OK, stvari i ne idu baš kako ste očekivali. Teže je nego ste mislili, ali i dalje ste odlučni. Možete vi to.

TREĆA FAZA: Odustajanje

Ne možete više! Imate osjećaj da znate milijun riječi, a ne možete razgovarati o najbanalnijoj stvari. To stvarno nema smisla. Nemate vi vremena za kondicionale i idiome (tko je idiome uopće izmislio, to je nemoguće naučiti?!). I onda još domaće zadaće… da imate vremena za domaće zadaće, ne biste bili tu, zar ne? Na rubu ste. Preispitujete koliko sve to skupa ima smisla. Većina odustane u ovoj fazi, ali ne i vi. Vi skupite zadnji atom snage i samopouzdanja. Nastavljate dalje i pišete taj esej iako ni sami niste sigurni gdje početi.

ČETVRTA FAZA: Ponovno samouvjereni

Jeste vi to upravo razgovarali na stranom jeziku? I razumjeli su vas bez ijednog pokreta rukama i nogama? Molim? Gledali ste film bez titlova? Bez problema? Sve ste shvatili? Prva pročitana knjiga? Bravo! Čestitamo! Najteže je iza vas! Toliko ste ponosni da ne možete vjerovati da ste ikada sumnjali u sebe. Naravno da vi to možete. Dajte te idiome… Pasivi? Frazalni glagoli? Bring it on!

PETA FAZA: Ostvarenje cilja

Uspjeli ste! Nakon dugog i napornog rada, možete dodati znanje stranog jezika na vaš popis uspjeha. Nije bilo u ‘tren oka’ kako ste očekivali, ali uspjeli ste. Svjesni ste da učenje nikada ne prestaje, da ima još bezbroj novih riječi i fraza, ali razgovarate i pišete na stranom jeziku, razumijete ga (čak i kada govore izvorni govornici J )… Ponosni ste. Nije jednostavno, ali isplati se. Hm… a da sada pokušate s nekim egzotičnim jezikom? Kineski ili arapski možda? Ili bolje da se držite indoeuropske skupine jezika? Portugalski vam zvuči dobro, a ni francuski nije loš… Za koji god se jezik odlučili, tu smo da vam pomognemo uspješno savladati svih pet faza!

Kanada, svima poznata kao prva susjeda i najbolja prijateljica Sjedinjenih Država, krije u sebi i dašak Europe – pokrajinu Quebec i Montreal – mjesta gdje se živi i govori francuski. 

U Montreal sam letjela iz Toronta. Let je trajao nešto manje od sat vremena. Kada dođete u Montreal osjećaj je nevjerojatan – kao da ste sletjeli u Pariz. Pariz bez Eiffela ali jednako šarmantan kao i onaj s Eiffelom. Sve je potpuno drugačije od onoga što možete vidjeti u Torontu. Montreal ima ono što Toronto, po meni, nema – dušu, notu frankofonije, sireve, vino, francuski šik i pariške zgrade s cvijećem na krovovima. ‘French Canadians’ to jako dobro čuvaju. Kao profesoricu francuskog jezika i velikog frankofila oduševila me predanost kojom se brinu za svoje francusko naslijeđe.

Na javnim mjestima nailazite isključivo na francuske izraze. Engleskog gotovo da i nema iako je Montreal dvojezičan. Međutim, progovorite li bar rečenicu na francuskom jeziku odmah se osjetite kao kod kuće. Montreal je dom Akademije francuskog jezika čija je glavna zadaća očistiti francuski jezik od anglicizama. Dominacija francuskog jezika se shvaća ozbiljno i to je vidljivo na svakom koraku.
Iako smo svi još uvijek potreseni požarom koji je zadesio Notre Dame u Parizu, dobro je znati da Notre Dame ima nekoliko svojih ‘sestara’ diljem svijeta. Jedna od njih nalazi se i u Montrealu. Iako ne toliko posjećena kao ona u Parizu, Notre Dame de Montreal je prekrasna, impozantna i jednako dojmljiva kao i original.

Osim francuskog jezika, raskošnih vrtova i dobro poznatog stila gradnje ‘de la Mère France’, gastronomija je također poseban doživljaj u Montrealu. Svima nam je poznato da je fast food ‘tradicionalna kuhinja’ većine američkog kontinenta. Ipak, u Montrealu su mu odlučili dati dašak francuskog, a rezultat je poznati poutine. Poutine je tipično jelo pokrajine Qubec. Glavni su mu sastojak prženi krumpirići ali su im u Qubecu dodali sir i umake i pretvorili ga u pravi francuski fast food. Danas je poutine nezaobilazno jelo čak i na svadbama.

Iako sam subjektivna prema frankofonskim kulturama s obzirom da sam i sama veliki frankofil, Montreal zaista nudi nešto drugačije. Osim što ima bogat i raznolik kulturni život, brojne ljetne festivale, upečatljiv francuski naglasak i nezaobilazni poutine, Montreal je mjesto susreta kultura. To se može osjetiti na svakom koraku. Okruženi anglofonim pritiscima, francuski Kanađani izučili su zanat očuvanja kulturnog identiteta i to je ono što ovu pokrajinu čini jedinstvenom. Njihova borba i dokazivanje vjernosti majci Francuskoj čini cijelo putovanje još upečatljivijim, a ‘Pariz preko Atlantika’ još impresivnijim. Svakako se vraćam, ovo nije adieu vec au revoir, Montréal

Svi govorimo barem jedan jezik, a mnogi su od nas dvojezični ili višejezični. Međutim, rijetki se zapitaju što je to uopće jezik. To je potpuno logično s obzirom da se jezikom koristimo bez da o tome posebno razmišljamo. Jezik je dio naše svakodnevnice i njime komuniciramo, oblikujemo i prenosimo misli. Bilo bi zaista teško zamisliti život bez jezika, a ipak, veoma malo o njemu razmišljamo i zato slijedi nekoliko zanimljivih činjenica o njemu.

1. Koliko jezika postoji?

Iako postoje različite podjele, lingvisti se slažu da se na svijetu govori oko 7000 jezika. Mandarinski kineski definitivno je jezik s najviše izvornih govornika – oko 880 milijuna. Slijede ga engleski jezik, koji je trenutno najvažniji poslovni svjetski jezik te španjolski jezik, koji se, osim u Španjolskoj, govori u cijeloj Latinskoj Americi te u SAD-u. Slijede nama pomalo egzotični jezici – arapski, hindi i bengalski, a u prvih 10 nalaze se i portugalski, ruski, japanski i njemački jezik.

2. Svakodnevno izumiranje jezika

Druga neobična zanimljivost o jeziku jest da svaka dva tjedna jedan umre. Tako primjerice lomavren jezik u Armeniji govori svega 50 ljudi, a tirahi jezik u Afganistanu koristi tek 100 ljudi. Nažalost, smrt jezika znači i smrt kulturnog nasljeđa, priča i legendi naroda koji ga govori. Najčešći razlozi za izumiranje jezika su ratovi ili migracije, a ono što je posebno zabrinjavajuće su rezultati nekih nedavnih istraživanja. Naime, stručnjaci kažu da će do kraja ovoga stoljeća nestati gotovo pola jezika koje sada znamo i govorimo.

3. Jeste li čitali kineske novine?

Vratimo se na najrasprostranjeniji jezik na svijetu – kineski, čije je učenje sve popularnije i u Hrvatskoj. Međutim, prije nego se upustite u avanturu učenja kineskog jezika, dobro je znati da kineski ima 50 000 znakova. Postoje znakovi koji su riječi-korijeni, a složenice se dobivaju njihovim grupiranjem. Kako biste pročitali novine morat ćete naučiti bar 2000 znakova. Spremni za izazov?

4. Izmišljeni jezici

Kineski, naravno, nije jedini zanimljivi jezik. Postoje mnogi drugi fascinantni jezici. Primjerice, u Botswani se govori jezik koji se sastoji od 5 vrsta klikova, a u megapopularnom filmskom serijalu Gospodar prstenova govori se 12 izmišljenih umjetnih jezika. Međutim, umjetni jezici se ne govore samo u filmovima. Između 500 tisuća i 2 milijuna stvarnih govornika koristi Esperanto. Ta činjenica čini ovaj jezik najraširenijim umjetnim jezikom na svijetu.

5. Koliko jezika govoriš, toliko vrijediš

Nisu zanimljivi samo jezici, nego i govornici. Jeste li znali da Papa piše svoje tweetove na 9 jezika? Mnoge karijere nezamislive su bez poznavanja više jezika, a čak se i slavne osobe vole pohvaliti svojim multijezičnim znanjem. Tako primjerice glumica Natalie Portman govori čak 6 jezika! Također, ne zaboravimo da je Biblija prevedena na čak 2454 jezika.

Jezične zanimljivost mogli bismo nabrajati još dugo. Ipak, možda najzanimljivije što možete napraviti je to da se upustite u učenje jezika koji vam je nepoznat. Jezici obogaćuju vokabular i jačaju moždane sposobnosti pa je pravo vrijeme da odaberete novu jezičnu avanturu!

TOP 5: LJETNE AKTIVNOSTI ZA DJECU

Nastava je gotova! Vas i vašu djecu čeka zasluženi odmor! I što sada? Ljetni praznici mogu biti zabavno razdoblje. To je idealna prilika za igru, putovanja, morske radosti i razonodu. Slobodnog vremena je ljeti mnogo više pa ste i vi i klinci opušteniji. Ipak, isto to dugo očekivano razdoblje može se lako pretvoriti u razdoblje dosade ili još gore, razdoblje borbe s djetetom ‘zalijepljenim’ za ekran televizije, računala, ipada ili nekog trećeg čuda tehnologije. Podržavamo tehnologiju, naravno, ali ne želimo da upravlja životima naše djece. Upravo zato, umjesto zadaća i testova, pred vama i vašim djetetom stoji novi izazov: kakvo kvalitetno ispuniti ovo razdoblje? Evo što predlažemo…

1. „Isključite ih“!

Kao što smo rekli podržavamo tehnologiju. Nikako je nemojte zabraniti. Uostalom, zaslužili su… ali svakako ograničite vrijeme koje vaše dijete provodi igrajući se u imaginarnom svijetu. Umjesto stroge kazne, posegnite za kompromisom. Objasnite im da znate prednosti takve igre, pa čak i sami zaigrajte, ali objasnite im i prednosti stvarne igre i komunikacije s drugom djecom. Možda vas iznenade…

2. Planirajte!

Predložite im da odmah na početku ljeta naprave plan svega što bi željeli napraviti, vidjeti, otkriti i upoznati. Planirajte i provodite planove u djelo zajedno. Potičite svoje dijete i pokažite interes za ono što ga zanima.

3. Putujte!

Ne mislimo ovdje na Maldive… Isplanirajte jednostavno obiteljsko putovanje ili izlet. Obiteljska šetnja parkom, odlazak na plažu ili bicikliranje kvalitetno će ispunit vaše vrijeme i pomoći vam da pobliže upoznate svoje dijete. Ako pada kiša, posjetite muzej ili kino.

4. Budite kreativni!

Izvucite stare društvene igre i pokažite im kako ste vi provodili ljetne praznike. Osmislite novu igru, priču ili jednostavno neke nove i neobične kolače. Od natjecanja u pantomimi i karaoka do izrađivanja nakita – mogućnosti je bezbroj.

5. Uključite ih u organizirane aktivnosti!

Ne želite ih opteretiti školom, obvezama i učenjem. Razgovarajte s njima o njihovim interesima i istražite gdje ih možete uključiti – ljetne škole jezika, robotike, ronjenja, sportovi, kampovi itd.

Jezični centar Sintagma ovog ljeta nudi dva takva tečaja – Kreativne jezične radionice za djecu od 5 do 9 godina i Summer Vlogging Workshop za djecu od 10 do 15 godina.  Obje radionice održavat će se na engleskom jeziku. Prijave su otvorene do 24.lipnja 2018. godine. Više informacija možete dobiti na info@jcs.hr ili na našoj Facebook i internetskoj stranici.